 bricc piše "Baranjski oktogon 6 - Ruralni razvoj
Za BaranjaNet kolumne piše autor:Dr.sc.Milan Ivanović
Ruralni prostor u Republici Hrvatskoj zauzima gotovo 90% kopnenog dijela ili 61% naseljenog dijela zemlje; na tome prostoru živi oko 47% od ukupnog stanovništva. U našoj zemlji mnogi ruralni prostori nemaju ni osnovnu infrastrukturu (uređene i održavane ceste, kvalitetno snabdijevanje električnom energijom i pitkom vodom te telekomunikacije) a da ne govorimo o zemnom plinu, kanalizacijskoj mreži i uređenim odlagalištima otpada - tako da su život i rad stanovnika u takvim prostorima otežani. Ruralni razvoj neodvojiv je od poljoprivrede, ali ne smije se temeljiti samo na ovoj gospodarskoj djelatnosti, niti se u promišljanju ovoga razvoja smije polaziti samo od gospodarskih načela. Zato je vrlo važna konstatacija autora Strategije poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske koji naglašavaju:
« Potrebno je zalagati se za integralni pristup razvitka sela koji podrazumijeva nje-gov gospodarski, društveni i kulturni razvoj, uključujući očuvanje prirode i okoliša. Dosada se veća pozornost usmjeravala na poljoprivredne probleme, a ne na sve-ukupnost ruralnog područja, što treba mijenjati.». [1]
Naime – kako ističu autori Strategije - ruralni razvitak ne znači samo poboljšanje seoske infrastrukture (ceste, opskrba vodom, električnom energijom, telekomunikacijama, zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge mogućnosti), već i stvaranje uvjeta za zapošljavanje u nepoljoprivrednim djelatnostima. Istraživanje ovog problema je po svojim metodama multidisciplinarno tako da u iznalaženju rješenja i provedbi mjera moraju biti, uz znanstvenike i stručnjake na tom području, angažirana i tijela državne uprave.
Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja
Polazišta za izradu Nacionalnog programa PSP bili su ciljevi i mjere poljoprivredne politike određeni Zakonom o poljoprivredi te ciljevima i mjerama iz Strategije razvitka Hrvatske - “Hrvatska u 21. stoljeću”, sastavnica “Poljoprivreda i ribarstvo". [2]
Nacionalni program PSP strukturiran je u pet poglavlja i to: (1) Polazišta, (2) Stanje i ograničenja poljoprivrede i seoskog prostora, (3) Ciljevi poljoprivredne politike za razdoblje do 2005. godine, (4) Program poljoprivredne politike do 2005. godine i (5) Vrednovanje i praćenje provedbe programa. Svako od poglavlja obuhvaća dva temeljna segmenta: (a) Poljoprivredna proizvodnja i (b) Seoski prostor. U segmentu. poljoprivredne proizvodnje razmatra se: (1) tržište poljoprivrednih proizvoda, (2) struktura poljoprivrednih gospodarstava te (3) poljoprivreda i okoliš, a u segmentu Seoski prostor razmatraju se: (a) zapošljavanje; (b) obrazovanje i ljudski potencijali te (c) pitanja očuvanja i razvitka seoskog prostora.
Ovim programom nastoji se osigurati: primjerene radne i životne uvjete na ruralnim prostorima, zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa, poticanje tradicionalnih obrta te stvaranje uvjeta za povratak i zadržavanje stanovništva na depopulacijskim područjima. Ovi ciljevi uključuju-planiraju niz aktivnosti kao što su:
- podizanje svijesti o vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti,
- podizanje svijesti o vrijednosti kulturne baštine,
- očuvanje i revitalizacija ruralne graditeljske baštine,
- potpora programima očuvanja genetske raznolikosti, priprema,
- donošenje i primjena odgovarajuće zakonske regulative i smjernica,
- očuvanje i revitalizacija tradicijskih obrta,
- poboljšanje obrazovne strukture poljoprivrednog i seoskog stanovništva,
- institucionalno i neformalno obrazovanje,
- znanstvena istraživanja u poljoprivredi I ruralnom prstoru,
- poboljšanje fizičke, socijalne i gospodarske infrastrukture,
- povećanje učinkovitosti djelovanja udruženja poljoprivrednika,
- aktiviranje lokalnog stanovništva,
- povećanje učinkovitost djelovanja upravnih i stručnih službi u poljoprivredi,
- poticanje udruživanja (malih) proizvođača u raznovrsne specijalističke zadruge,
- povezivanje proizvodnih udruženja na regionalnoj i nacionalnoj razini,
- koordinacija institucija i aktivnosti u ruralnim područjima,
- osnivanje Savjeta za ruralni razvitak,
Na realizaciji projekata i aktivnosti u provedbi Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja uključena su sva državna tijela po sektorima, tijela lokalne samouprave i strukovnih udruženja, medija do nevladinih organizacija i udruga građana. S nizom razvojnih projekata Ministarstvo poljoprivrede RH je u protekle tri godine poticalo i potiče razvitak niza poljoprivrednih proizvodnji, a posebno autohtonih proizvoda i djelatnosti, kojima se na taj način osigurava dobar položaj na tržištu, veća konkurentnost za EU tržište; tako je financiran (i financira se i dalje) projekti u povrtlarstvu, u ribarstvu, u ruralnom razvoju, u stočarstvu, u uzgoju ukrasnog bilja, u voćarstvu, u veterinarstvo i zaštiti životinja
Prilagodba standardima EU
Kako je već naprijed rečeno - Hrvatska poljoprivreda u cjelini danas nije konkurentna poljoprivredi kakva je u većini zemalja EU. Stoga je ubrzavanje tranzicijskih procesa i jačanje konkurentnosti naših poljoprivrednih gospodarstava ključni uvjet uspješnog integriranja u zajedničko europsko tržište gdje nema carinskih barijera. No, naši poljoprivrednici već su u zadnjih petnaestak godina dokazali da mogu odgovoriti svim izazovima. Mogu se nabrojati i primjeri pojedinih specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj koja su na konkurentskoj razini takvih gospodarstva u uspješnim zemljama EU.
No, da bi većina hrvatskih poljoprivrednika bila konkurentna bit će potrebno realizirati na stotine poduzetničkih planova i marketinških strategija koje moraju uvažavati slijedeće elemente:
1. smanjenje troškova proizvodnje
2. izvrsnost proizvoda (usluge) uz odgovarajuću cijenu, kvalitetu, stalnost i fleksibilnost ponude
3. poslovna suradnja poljoprivrednih proizvođača
4. integracija u proizvodno-potrošni lanac
5. dodatni prihod unutar modela višeznačne poljoprivrede.
U tome cilju je provedena je izmjena niza zakona (prilagodba pravnoj regulativi EU) te niz mjera i projekata u gospodarskim aktivnostima. Ministarstvo poljoprivrede RH preko više programa i projekata potiče i financira projekte u agraru.
- Učinjen je velik napredak u uspostavljanju integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, sustava identifikacije zemljišnih čestica, Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i sustava poljoprivrednog računovodstva.
- Utemeljeno je Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH (tzv. SAPARD Agencija): Ravnateljstvu je dodijeljena nacionalna akreditacija za provedbu prve i druge mjere Programa za poljoprivredu i ruralni razvoj. Prvi natječaj iz SAPARD programa je proveden 2006. godine, a drugi (od travnja 2007.) je u tijeku.
- Pokrenut je niz razvojnih projekata počevši od «Prilagodbe s EU» preko proizvodnih projekata u povrćarstvu, u ribarstvu, u ruralnom razvitku, u stočarstvu, u uzgoju uk-rasnog bilja, u voćarstvu, veterinarstvo i zaštiti životinja. Razvojnim projektima Ministarstvo posebno potiče razvitak autohtonih (hrvatskih) proizvoda i djelatnosti, putem kojih se postiže veća konkurentnost na EU tržištu te se istodobno ističe i vrijednost tradicije hrvatskih proizvoda.
- Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH je 2006. godine izdalo vrlo korisnu knjižicu pod naslovom »Kako u EU - 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji». Na vrlo pristupačan način postavljena su pitanja iz područja agrara i na njih su dati odgovori koji detaljnije objašnjavaju problematiku uključivanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u nove EU okvire poljoprivredne proizvodnje.
Iako je mnogo učinjeno – hrvatski zakonodavni i institucionalni okvir za poljo-privredu još uvijek nije u potpunosti usklađen EU regulativi, odnosno ZAP-u. Nužno je intenzivnije djelovati na provedbi strategije ruralnog razvoja te uložiti dodatne napore i sredstva u cilju usklađivanja i nadzora provedbe zakona iz područja kakvoće i sigurnosti hrane kao i stočne hrane, veterinarskih i fitosanitarnih mjera.
Stručnjaci Ekonomskog instituta Zagreb - ocjenjuju kako će trebati «osigurati znatna financijska sredstva za izgradnju kapaciteta institucija za administriranje ZAP-a. U području fitosanitarnih mjera potrebne su dodatne aktivnosti nužne u primjeni zako-nodavstva i jačanju administrativnih kapaciteta (kako u broju, tako i u kvalifikacijama). To konkretno znači da je u području biljnog zdravstva i zaštite bilja unatoč napretku, potrebno dodatno poboljšati infrastrukturu i stručnost osoblja (granične inspekcije). Područje zaštite bilja ostvaruje dobar napredak, kao i područje proizvodnje sjemena i biljnog reprodukcijskog materijala, pa se koristi usklađivanja zakonodavstva očekuju nakon 2008. godine, do kada bi se trebali uskladiti i svi operativni dokumenti». [3]
[1] Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske [2] Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja; Ministarstvo poljoprivrede RH, Zagreb, 2003. [3] EIZ - Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci, Zagreb, 2007. |
